Cross Border Programme - Croatia | Bosnia and Herzegovina

Obrazovanje, istraživanje i razvoj

Obrazovni sustav u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini je vrlo sličan, a većinom se odvija kroz javno školstvo te uključuje obvezno/obavezno osnovno te neobavezno  srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje.  

Sa BiH strane granice se nalaze 382 osnovne i 184 srednje škole, dok se na hrvatskoj strani nalaze 892 osnovne i 269 srednje škole. Opće stanje u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju je zadovoljavajuće sa odgovarajućim brojem javnih škola. Međutim, postoji i niz funkcijskih poteškoća kao što je to uništena/neprimjerena infrastruktura, nedostatak kvalificiranog učiteljskog kadra (npr. predavači informatike) te visok trošak prijevoza za učenike iz ruralnih područja.  

Pohađanje srednjih škola je relativno nisko na BiH strani granica (samo 68% djece dobi od 15 do 19 godina) dok većina stanovništva sa hrvatske strane granice ima srednjoškolsko obrazovanje.  

Dok što se tiče višeg obrazovanja u cijelom programskom području vrlo je niska razina sveučilišnog i visokoškolskog obrazovanja. Pozitivan trend je povećanje broja regionalnih
visokoškolskih obrazovnih institucija (sveučilišta, fakulteta i veleučilišta), te veća raznovrsnost programa dodiplomskih studija. Trenutno u BiH postoje regionalna sveučilišta, fakulteti i visokoškolske ustanove u Bihaću, Banja Luci, Prijedoru, Laktašu, Doboju, Mostaru, Tuzli i Trebinju , dok se sveučilišta nalaze u Splitu i Zadru, te fakulteti i druge visokoškolske
ustanove u Slavonskom Brodu, Šibeniku, Dubrovniku, Sisku, Vukovaru, Gospiću, Petrinji, Kninu i Karlovcu.  

Broj osoba u obrazovanju je opao u posljednjih 10 godina većinom radi pada broja stanovništva. Jedan od problema s kojim se suočava pogranično područje je vezan uz obrazovnu infrastrukturu. Stanje se u  posljednje vrijeme pogoršalo što se tiče pred-visokoškolske razine u smislu sigurnosti zgrada, osnovnih uvjeta i opreme. Ruralno područje je više pogođeno zbog teškog pristupa.  

Veze između obrazovnih institucija i poslovnog sektora su slabe te kao posljedicu imaju nisku inovativnost i nerazvijenost istraživačkog i razvojnog sektora. Institucije za istraživanje i razvoj u programskom području na hrvatskoj strani su Institut za oceanografiju i ribarstvo, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Mediteranski institut za istraživanje života i Tehnološki centar Split, te Razvojno-istraživački centar za marikulturu u Stonu.