Cross Border Programme - Croatia | Bosnia and Herzegovina

Prioritet 2. Poboljšati kvalitetu života i socijalnu koheziju

Prioritet 2 je odgovor na društvene i ekološke probleme pograničnih područja. Prioritet je usredotočen na  čimbenike koji pridonose dobrobiti, kvaliteti života i socijalnoj koheziji lokalnih zajednica uključujući i poboljšanje prekograničnih odnosa.  

Visoka je razina nezaposlenosti i to pogotovo u ruralnim područjima te nedostaju i aktivne mjere zapošljavanja koje bi pozitivno utjecale na ovu situaciju. Analiza stanja je utvrdila da je socijalna isključenost jedna od osnovnih prijetnji u programskom području. Istovremeno, analiza je također pokazala da obrazovanje, zdravlje  i rad predstavljaju osnovne prilike za prekograničnu suradnju/saradnju.  

U sektoru zaštite okoliša, Hrvatska i Bosna i Hercegovina suočavaju se s istim izazovima te imaju iste mogućnosti. S obije strane granice postoje značajne prirodne ljepote – parkovi prirode, netaknute šume i rijeke. Područja imaju visoku razinu bio-raznolikosti (uključujući i mnogo rijetkih vrsta) vezane uz poplavne ravnice Save, Une i Neretve. Međutim, ne postoji koordinacija u zaštiti okoliša npr. kroz gospodarenje otpadnim vodama, niti ne postoji nikakva koordinacija u odgovoru na prirodne katastrofe kao što su to poplave ili gašenje požara. Drugi zajednički problem je neregulirano odlaganje otpada koje ima negativne utjecaje na kvalitetu života stanovnika te na ukupan imidž cijele regije. Drugi prioritet će se također baviti potrebom za očuvanjem prirodnih vrijednosti programskog područja kako bi se održao njihov potencijal za razvoj turizma te sveukupno poboljšanje kvalitete života u pograničnom području.

Opći cilj

Poboljšati kvalitetu života u pograničnim područjima i to kroz smanjenje šteta/rizika po okoliš te kroz povećanje socijalne kohezije unutar lokalnih zajednica.  

Posebni ciljevi

        -Zaštita i očuvanje okoliša te poticanje održivog korištenja prirodnih resursa u pograničnim područjima kroz zajedničke aktivnosti te kampanjama za osvješćivanje.
        -Osiguranje pristupa uslugama  zasnovanim na zajednici, a koje utječu na dobrobit i socijalnu koheziju lokalnih žitelja/stanovnika i zajednica.  

Izravni korisnici

Izravni korisnici ovog prioriteta su neprofitne pravne osobe osnovane javnim ili privatnim
pravom za svrhe od javnog interesa ili posebnu svrhu ispunjavanja potreba od općeg interesa,
a pripadaju u jednu od sljedećih skupina:  

        •  Regionalna i lokalna javna vlast;
        •  Javna tijela (fondovi, institucije, agencije) koje osniva država ili regionalna/lokalna samouprava, kao što su: istraživačko-razvojne institucije, odgojno-obrazovne institucije, zdravstvene institucije, institucije za zaštitu prirodne i kulturne baštine lokalne i regionalne razvojne agencije, turističke zajednice i savezi itd.;  
        •  Privatni instituti koje osnivaju tijela  privatnog prava radi ispunjavanja potreba od općeg interesa (kao što su to obrazovni i istraživački instituti) sve dok rade na neprofitnoj osnovi;  
        •  Nevladine organizacije kao što su savezi i zaklade;  
        •  Gospodarske komore, poljoprivredne, obrtničke i industrijske, klasteri registriran kao neprofitne pravne osobe;  
        •  Poljoprivredni savezi i zadruge;  
        •  Nacionalni i regionalni parkovi, krajobrazni parkovi.

Prioritet 2 će se provesti kroz dvije mjere:

  • Mjera 2.1: Zaštita okoliša

    Mjera će poduprijeti zajedničke inicijative koje pridonose očuvanju i zaštiti okoliša i prirodne raznolikosti. Mjera  će također poduprijeti održivo korištenje prirodnih resursa te korištenje obnovljivih izvora energije. Također će podržati zajedničke aktivnosti koje nastoje spriječiti ili otkloniti propadanje okoliša uzrokovano gospodarskom aktivnošću.  

    Minimalni i maksimalni iznos EU grant je u rasponu od 50,000 – 300,000 €, dok je maksimalan udio EU financiranja 85%.

    Vrste aktivnosti prihvatljivih u okviru ove mjere su:

            •  Planska dokumentacija za vodoopskrbu i sustave za zbrinjavanje otpadnih voda prekograničnog utjecaja;  
           •  Zajedničko programiranje i inicijative vezane uz očuvanje okoliša: gospodarenje slivovima rijeka, onečišćenje zraka, iskorištavanje termalnih voda, kampanje osvješćivanja koje imaju za cilj industriju i širu javnost;  
            •  Sprečavanje prirodnih rizika – izravne mjere (u slučaju poplava ili požara);  
            •  Studije i izravne mjere o primjenjivosti obnovljivih izvora energije;  
            •  Studiji utjecaja na okoliš za ljudske aktivnosti;  
            •  Zaštita i/ili priprema dokumentacije za prirodna zaštićena područja;  
            •  Aktivnosti podizanja svijesti o upravljanju okolišem i zaštiti;  
            •  Obrazovanje i prijenos „know howa“ u zaštiti prirode i okoliša;  
            •  Akcije čišćenja u pograničnom području;  
            •  Promicanje obnovljivih izvora energije.  

    Uspješnost provedbe aktivnosti u unutar ove mjere će se mjeriti na osnovi sljedećih pokazatelja:

    Pokazatelji učinka: 

           •  Broj zajedničkih projekata koji potiču i unaprjeđuju zaštitu prirodnih vrijednosti područja;  
            •  Broj provedenih zajedničkih projekata za razvoja sustava za upravljanje zaštitom okoliša;
            •  Broj sporazuma/mreža za suradnju između operatora/agencija na području zaštite prirode i okoliša;  
            •  Broj održanih događaja za podizanje svijesti;  
            •  Broj zajedničkih planova za gospodarenje otpadom;  
            •  Broj studija izvedivosti pripremljenih za objekte za pročišćavanje otpadnih voda;  
            •  Broj projekata za promicanje upotrebe obnovljivih izvora energije;  
            •  Broj osnovanih prekograničnih timova za krizna stanja.  

    Pokazatelji rezultata:

            • Postotak smanjenja materijalne i ekološke štete nastale uslijed nesreća u kriznim stanjima  
            • Postotak smanjenja broja pojava prekograničnog onečišćenja,  
            • Povećana sposobnost planiranja i upravljanja u vezi s kriznim stanjima,  
            • Postotak povećanja zaštićenih ekološki osjetljivih lokacija,  
            • Povećana svijest javnosti o prekograničnim pitanjima okoliša.

  • Mjera 2.2: Poboljšati pristup uslugama zasnovanim na zajednici

    Ova mjera podržava razvoj „people-to-people“ prekograničnih aktivnosti koja se bavi potrebama lokalne zajednice u područjima obrazovanja i rada, društvene i zdravstvene skrbi, kulture i sporta. Posebice, aktivnosti sadržane pod ovom mjerom namijenjene su olakšavanju pristupa osnovnim uslugama zajednice svim građanima i grupama u pograničnom području.  

    Ona podupire stvaranje ili učvršćivanje prekograničnih mreža i partnerstva u sklopu aktivnosti poboljšanja dostupnosti svih usluga u lokalnoj zajednici u pograničnom području, socijalne kohezije te uključivanje lokalne vlasti, civilnog društva i socijalnih partnera. Inicijative koje se promiču ovom mjerom također moraju pridonositi poboljšanju prekograničnih odnosa.  

    Paziti će se na to da nema operativnog ili financijskog preklapanja s nekom od mjera koje su dio Operativnih programa za Hrvatsku i Komponente IV razvoj ljudskih potencijala u okviru programa IPA.

    Najmanji i najviši iznosi bespovratnih sredstava EU (€) - 20.000 – 50.000, dok je najveći iznos financiranja EU za ukupne prihvatljive troškove (%) - 85%.

    Vrste aktivnosti prihvatljivih u okviru ove mjere su:

            •  Zajedničke inicijative i mreže mladih;  
            •  Pomoć marginaliziranim grupama;  
            •  Lakši pristup zdravstvenim uslugama;  
            •  Lakši pristup obrazovanju;  
           •  Razvoj zajedničkih lokalnih razvojnih planova i strategija u područjima lokalnog upravljanja, društvenog razvoja, obrazovanja, sporta i kulture.

    Uspješnost provedbe aktivnosti u unutar ove mjere će se mjeriti na osnovi sljedećih pokazatelja:

    Pokazatelji učinka: 

           • Broj zajedničkih programa zajednice koji uključuju suradnju između civilnog društva,lokalnih tijela i socijalnih partnera;  
            • Broj projekata unaprjeđenja pristupa obrazovanju;  
            • Broj projekata unaprjeđenja pristupa društvenim i zdravstvenim uslugama;  
            • Broj događaja podizanja svijesti o socijalnoj isključenosti;  
            • Broj prekograničnih partnerstva mladih i kulturnih partnerstva;  
            • Broj organiziranih događaja kulturne i sportske razmjene;  
            • Broj projekata koji aktivno uključuju žene i osobe iz marginaliziranih skupina.  

    Pokazatelji rezultata: 

           • Bolji pristup socijalnim uslugama zasnovanim na zajednici za ranjive skupine/lokalno stanovništvo,  
            • Smanjenje broja incidenata na etničkoj osnovi,  
            • Povećana svijest javnosti o organizacijskoj/institucionalnoj strukturi susjedne zemlje,  
            • Bolje poznavanje kulture/povijesti susjedne zemlje.